In memoriam Darko Gašparović (1944-2017)
7. siječnja 2017. godine napustio nas je naš dragi profesor, kolega i prijatelj prof. dr. sc. Darko Gašparović koji je od 1981. godine do umirovljenja 2010. godine zaposlen na Pedagoškom potom Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, na Odsjeku za kroatistiku. Svoju je znanstveno-nastavnu karijeru gradio na našemu fakultetu – od asistenta do redovitoga profesora. Predavao je predmete iz teorije književnosti i stilistike, a posebice su mu bili dragi predmeti iz područja povijest hrvatske drame i kazališta te teatrologije. Studenti će pamtiti njegova predavanja, a posebice oni kojima je bio mentorom na diplomskim radovima. Od 2003. do 2005. godine gostujući je profesor na Odjelu za južnoslavenske studije Korejskoga sveučilišta za strane studije u Seulu.
Darko Gašparović je rođen u Zagrebu gdje je maturirao, diplomirao komparativnu književnost i francuski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a na istom je Fakultetu magistrirao tezom Krležina rana dramatika i doktorirao tezom Teorijski aspekti apsurda i anarhije u književnosti Janka Polića Kamova. Od dolaska u Rijeku 1974. godine pa sve do posljednjih dana svoga života aktivno je sudjelovao u javnom životu naše sredine, posebice orijentiran na kazališnu djelatnost. Od 1989. do 1992. godine umjetnički je voditelj Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca, a u sezoni 1993./94. i cijeloga Kazališta. 1993. godine preuzima i dužnost zamjenika gradonačelnika i pročelnika Odjela gradske uprave za kulturu Grada Rijeke do 1994. godine kada je imenovan intendantom Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka. U njegovu četverogodišnjem mandatu riječko je narodno kazalište ostvarilo jedan od najviših uspona u svojoj povijesti. Za riječko je Kazalište dramatizirao romane Vježbanje života Nedjeljka Fabrija (1990.) i Vuci Milutina Cihlara Nehajeva (1992.), a predstava Vježbanje života postala je „kultnim“ ostvarenjem riječkoga glumišta.
Autor je brojnih knjiga: Pismoto niz vekovite, Skopje, 2016.; Dubinski rez, Zagreb, 2012.; Trag Koreje, Rijeka, 2007.; Kamov, Rijeka, 2005.; Frankapanski diptih, Rijeka, 2002. Barač – život za rafineriju, Rijeka, 1994. – dramska jednočinka; Kamov apsurd anarhija groteska, Zagreb, 1988.; Pismo i scena, Rijeka, 1982.; Dramatica krležiana, Zagreb, 1977., drugo dopunjeno izdanje 1989.; Artaudova ideja kazališta i drugi eseji, Zagreb, 1974.
Darko Gašparović dobitnik je niza nagrada i priznanja – spomenimo samo nagrade Marko Fotez i Vjesnikovu nagradu Dubravko Dujšin za kazališnu umjetnost te da je Odlikovan redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi. Dobitnikom je Nagrade Grada Rijeke (2006. godišnje, 2015. za životno djelo), Medalje zahvalnosti Sv. Vida Riječke nadbiskupije te Svjetske nagrade za humanizam Ohridske humanističke akademije.
Bio je članom Društva hrvatskih književnika, Matice Hrvatske, Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa, Hrvatskoga centra ITI, Hrvatskoga društva političkih zatvorenika, Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja», Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije, a 2014. godine postaje članom suradnikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Naš dragi profesor Gašparović, kolega Darko bio je nadasve kreativna i iskričava duha, uvijek spreman raspravljati, promišljati i iznositi svoje stavove. Nedostajat će nam slučajni i namjerni susreti s njim, njegova osobnost i veličina duha.
Pogreb će se održati u srijedu, 11. siječnja u 14,30 sati na riječkom groblju Kozala, a komemoracija u četvrtak, 12. siječnja u 12,00 sati u Vijećnici Grada Rijeke (Korzo 16).
